Te Vahine i roto i te Faaroo Ihiraama (İslam)

Te tahi o te mau tumu parau e mārō-rahi-hia nei i te ao nei no ni‘a i te Ihiraama, o te tiaraa ïa o te vahine i roto i te tivira. I roto i te mau tautooraa parau no teie tau, e pinepine te parau-raa e, te tuu nei te Ihiraama i te vahine i muri. Teie râ, te rahiraa o teie mau mana‘o, e ere ïa no roto mai i te mau puna tumu o te Ihiraama, no roto mai râ i te mau peu tahito e te mau peu tumu a te tahi mau nunaa o tei parauhia e, no te faaroo ïa. No te hi‘opoa maita‘i i te hoê faaroo, e tia ïa ia hi‘o i roto i to‘na mau papa‘iraa mo‘a. No te Ihiraama, o te Kur’an e te mau haapiiraa a te Perofeta Muhammad teie mau puna. Ia hi‘opoa-maita‘i-hia teie mau papa‘iraa, e itehia e, te mana‘o o te Ihiraama no ni‘a i te vahine, mea taa ê roa ïa i te parau e haapararehia nei i mua i te huiraatira.

I te hitu o te senekele i Arabia, i te tau i fana‘u mai ai te Ihiraama, mea taoti‘ahia te tiaraa o te vahine. Pinepine te vahine i te orai i te tufaa faufaa (miras), aita to‘na tiamaraa i te pae moni i fariihia, e i te tahi mau taime, mea tano ore roa te oraraa faaipoipo. Ua afai mai te Kur’an i te mau ture no te faatano i te tiaraa o te vahine i roto i taua anotau ra. Inaha, te parau papū ra te Kur’an e, e tufaa ta te vahine i roto i te faufaa a to‘na utuafare: “E tufaa ta te tane e ta te vahine i roto i te mea ta te mau metua e te mau fetii piri i vaiiho mai” (Nisâ 4/7). Teie huru faanahoraa, e tauiraa rahi ïa i te pae ture i roto i te totaiete o taua tau ra.

Ia au i te Kur’an, hoê â tumu to te tane e to te vahine i te pae no te tiaraa taata. “E te mau taata na! A mǎta‘u i to outou Fatu, o tei hamaní ia outou no roto mai i te hoê noa varua, e no roto mai i taua varua ra, ua hamaní Oia i to‘na hoa faaipoipo” (Nisâ 4/1). Te faaite ra teie irava e, te faufaa o te taata, e ere ïa i te mea e taui i te pae no te melo (tane e aore ra vahine). I roto i te Ihiraama, te tiaraa teitei, e ere ïa no te pae melo, no te pae râ o te peu maitai e te hopoi‘a. Te parau ra te Kur’an e: “O te taata faufaa roa a‘e i mua i te aro o te Atua (Allah), o te taata ïa e mǎta‘u-roa-a‘e ra ia‘Na” (Hucurât 49/13).

I roto i te mana‘o o te Ihiraama, hoê â hopoi‘a i te pae varua ta te tane e ta te vahine. I roto i te Kur’an, e pinepine te tane e te vahine faaroo i te amui-hia i roto i te hoê noa parau: “Te mau tane faaroo e te mau vahine faaroo, e hoa ïa ratou no ratou iho; e faaue ratou i te maitai e e tapea ratou i te parau iino” (Tevbe 9/71). I roto i te tahi atu irava, te faahitihia ra e, hoê â haamaitairaa pae varua ta te tane e ta te vahine e noaa: “Ua fafau te Atua i te mau tane faaroo e te mau vahine faaroo i te mau ô (paradaiso) e tahe te mau anavai i raro a‘e” (Tevbe 9/72). Te faaite ra teie mana‘o e, te mau hopoi‘a faaroo e te mau faufaa pae varua, e ere ïa i te mea taoti‘ahia no te tane noa e aore ra no te vahine noa.

No ni‘a i te faaipoiporaa, te haapapu ra te Kur’an i te ture no te tauturu-raa e te faatura-raa i te tahi e te tahi. Te parau ra te Kur’an e, e paruru te tahi hoa i te tahi: “E ahu ratou no outou, e e ahu outou no ratou” (Bakara 2/187). Te faaite ra teie parau e, te faaipoiporaa, e ere ïa i te hoê tautooraa puai, o te hoê râ taairaa piri e te tiaturiraa. Hau atu â, te haafaufaa ra te Kur’an i te parau-tia i roto i te faaipoiporaa e te faaara ra Oia no ni‘a i te faaipoipo-rahi-raa: “Mai te peu e te mǎta‘u ra outou e eita outou e nehenehe e faatupu i te parau-tia, a faaea ïa i ni‘a i te hoê noa hoa” (Nisâ 4/3).

No ni‘a i te tiaraa o te vahine i roto i te tivira, e ere i te vahine noa ta te Kur’an e huri nei i te hopoi‘a i te pae morare. Te ture no te vai-mā-raa e te peu maitai, ua faaterehia ïa i ni‘a i te tane na mua: “A parau i te mau tane faaroo ia tapea i to ratou mata e ia paruru i to ratou vai-mā-raa” (Nur 24/30). I muri iho, ua parauhia taua ture ra no te vahine (Nur 24/31). Te faaite ra teie mana‘o e, te hopoi‘a morare, e ture ïa no te totaiete taata taatoa.

Ua haapapu atoa te mau haapiiraa a te Perofeta Muhammad i te maitai i ni‘a i te vahine. Ua parau te Perofeta e: “O te taata maitai a‘e i roto ia outou, o te taata ïa e hamani maitai ra i ta‘na vahine.” Hau atu â, i roto i te tahi atu parau (hadis), ua a‘o Oia ia aroha i te vahine e ia paruru i to ratou mau tiaraa. I roto i te peu tumu a te Ihiraama, mea mo‘a roa te tiaraa o te metua vahine. I te uiraa-raa-hia i te Perofeta Muhammad e, o vai te taata e tia ia hamani-maitai-roa-hia, e toru taime to‘na pahonoraa e “to oe metua vahine”, e i muri iho, o “to oe metua tane”. Te faaite ra teie parau i te faufaa o te ohipa e te tusia a te vahine i roto i te utuafare.

I te tau matamua o te Ihiraama, e ere te vahine i te taata no roto noa i te utuafare, e taata itoito atoa râ oia i roto i te totaiete. O Hz. Hatice, hoê ïa vahine tapihoo manuïa e ua tauturu rahi oia i te pae moni i te mau matahiti matamua o te Ihiraama. O Hz. Aişe atoa, hoê ïa puna ite rahi no te pae o te mau hadis e te ture. Te faaite ra teie mau hi‘oraa e, i te tau matamua, ua nehenehe te vahine e rave i te ohipa i roto i te haapiiraa e te hamaniraa i te ite.

I teie mahana, te tahi mau taoti‘araa i ni‘a i te vahine i roto i te tahi mau nunaa Musulmana, e ere ïa no roto mai i te mau haapiiraa tumu a te faaroo, no roto mai râ i te mau faataaraa tahito e aore ra te mau peu tumu a te nunaa. Ia hi‘opoa-maita‘i-hia te mau ture a te Kur’an, te vahine, o te hoê ïa taata e:

  • Hoê â to‘na faufaa taata e to te tane,
  • E tiaraa to‘na i te pae moni,
  • E hopoi‘a ta‘na i te pae varua,
  • E nehenehe oia e tauturu i te oraraa tivira.

Ei faahopearaa, te horoa mai nei te mau puna tumu o te Ihiraama i te hoê faanahoraa no te paruru i te hanahana e te mau tiaraa o te vahine. Ia hi‘opoa-ana‘e-hia te Kur’an e te mau haapiiraa a te Perofeta Muhammad, e itehia e, aita te vahine i faahaehaahia, ua noaa râ ia‘na te hoê tiaraa puai i te pae no te hanahana taata, te faatura i roto i te utuafare, e te hopoi‘a i mua i te huiraatira. No te taa maita‘i i te parau o te vahine i roto i te Ihiraama, e tia ïa ia faataa ê i te mau ture a te faaroo e te mau peu a te taata i roto i te aamu. Ia ravehia taua faataaraa ra, e itehia e, te mana‘o o te Ihiraama no ni‘a i te vahine, mea aano a‘e ïa e mea faito maita‘i a‘e i te mea ta te taata e mana‘o nei.